Wisdom 31

¹ Briga za bogatstvo izjeda tijelo, i skrb za njim odgoni san.

² Dnevne se brige u san uvlae, i teka bolest ne da spavati.

³ Bogata se mui da skupi imetak, a kad se odmara, uiva u raskoi;

⁴ siromah se mui, jer nema od ega ivjeti, a kad se odmara, zapada u bijedu.

⁵ Tko ljubi zlato – ne ostaje bez grijeha, i tko za novcem tri – zbog njega e zalutati.

⁶ Mnogi postadoe rtve zlata, propast im bijae neminovna.

⁷ Jer ono je zamka onima koji mu rtvuju, i svaki se nerazumni lako u nju hvata.

⁸ Blago bogatau koji se naao bez krivnje i koji nije trao za zlatom!

⁹ Tko je taj, da mu estitamo, jer je izvrio udesna djela u svom narodu?

¹⁰ Tko je tu kunju proao i savren ostao, neka mu je na ast! Tko je mogao zgrijeiti, a nije zgrijeio, i zlo uiniti, a nije uinio?

¹¹ Njegova e dobra biti trajna, i zajednica e slaviti dobrotu njegovu.

¹² Ako si sjeo za obilan stol, ne otvaraj nad njim drijela svoga i ne reci: "Ima dosta na njemu!"

¹³ Sjeti se: oko pohlepno veliko je zlo. Je li stvoreno ita gore od takva oka? Zato ono suze roni za sve to vidi.

¹⁴ Kamo drugi gleda, ti ne pruaj ruke, da se s njim ne sukobi u zdjeli.

¹⁵ Prosudi potrebe susjedove po svojima i budi obazriv u svemu.

¹⁶ Pristojno jedi to ti je ponueno i ne budi pohlepan da te ne omrznu.

¹⁷ Zbog pristojnosti prestani prvi i ne budi nezasitan, da ne sablazni.

¹⁸ Ako i u veliku drutvu sjedi, ne pruaj ruke prije ostalih.

¹⁹ Malo je dosta ovjeku dobro odgojenu i on se ne mui na postelji svojoj.

²⁰ Umjeren obrok – dobar san, i ovjek rano ustaje, pun svjeine. A besanicu, bljuvanje i srdobolju mora pretrpjeti prodrljivac.

²¹ Ako si morao previe pojesti, ustani i izbljuj, i bit e ti lake.

²² Sluaj, sine moj, i ne preziri me, na kraju e shvatiti moje rijei. U svim djelima svojim budi umjeren i nee te snai nikakva bolest.

²³ Dobra ugosnika hvale usne i trajno je svjedoanstvo dareljivosti njegove.

²⁴ Na loa se ugosnika javno mrmlja i uporan je glas o krtosti njegovoj.

²⁵ U vinu se nemoj junaiti, jer je mnoge oborilo vino.

²⁶ Kao to se u pei kua ocjel, tako i u vinu srca svadljivih hvalisavaca.

²⁷ Vino je ivot ovjeku ako ga pije umjereno. Kakav je ivot bez vina, kad je stvoreno za veselje ljudima!

²⁸ Radost srcu i veselje dui, takvo je vino koje se pije u pravo vrijeme i u pravoj koliini.

²⁹ Gorina due spopada ovjeka koji je vina previe popio, u strasti i u gnjevu.

³⁰ Pijanstvo u bezumnika izaziva srdbu na vlastitu propast, umanjuje mu snagu i umnoava rane.

³¹ Na gozbi ne izazivaj susjeda i ne rugaj mu se ako je veseo: ne reci mu rune rijei i ne kinji ga traei da vrati dug.