Wisdom 20

¹ Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko preuti, i taj je razuman.

² Ali bolje je koriti nego se gnjeviti,

³ i tko priznaje uklanja se ponienju.

⁴ Kao ukopljenik koji hoe razdjeviiti djevicu, takav je onaj tko hoe pravdu provesti nasiljem.

⁵ Ima tko uti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja.

⁶ Ima tko uti jer ne zna odgovoriti; drugi uti jer eka pravi as.

⁷ Mudar ovjek uti do zgodnog asa, a luak i brbljavac proputaju zgodu.

⁸ Tko odvie govori postaje odvratan, a tko je odvie slobodan postaje mrzak.

⁹ Netko u nesrei nalazi sreu, a gdjekoji dobitak postaje gubitak.

¹⁰ Ima dar koji ti nita ne koristi i dar koji se dvostruko isplauje.

¹¹ Ima slave koja vodi ponienju, a ima ljudi koji iz ponienja podignu glavu.

¹² Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko.

¹³ Mudrac stekne naklonost svojim rijeima, dok luaci prosipaju laske uzalud.

¹⁴ Bezumnikov dar nita ti ne koristi, jer njegove oi trae sedmerostruk uzvrat;

¹⁵ on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra trai natrag: mrzak je takav ovjek.

¹⁶ Luak veli: "Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobroinstva.

¹⁷ Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh." Koliko puta i koliki izruguju takvoga!

¹⁸ Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi.

¹⁹ ovjek neugodan – neumjesna je pria razvuena na ustima neodgojenih.

²⁰ Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda ovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme.

²¹ Gdjekoga siromatvo uva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grinja savjesti.

²² Mnogi sebi uniti ivot zbog lana stida i upropasti se zbog luakova mnijenja.

²³ Netko zbog stida obea togod prijatelju i uini ga bez potrebe neprijateljem.

²⁴ Gnusna je ljaga na ovjeku la i uvijek je u ustima ljudi neukih.

²⁵ Bolji je i tat nego onaj tko uvijek lae, a oba e batiniti propast.

²⁶ Laganje je sramotan obiaj, i sramota laljiveva ostaje vjeno s njim.

²⁷ Mudar ovjek stjee ugled, i umnik je mio velikaima.

²⁸ Tko obrauje zemlju anje obilnu etvu, i tko znade ugoditi velikaima prata mu se nepravda.

²⁹ Darovi i pokloni zasljepljuju oi mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore.

³⁰ Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga?

³¹ Bolji je ovjek koji krije ludost svoju nego ovjek koji krije svoju mudrost.