1 Reis 22

¹ Tri je godine vladao mir; nije bilo rata izmeu Aramejaca i Izraela.

² Tree godine Joafat, kralj judejski, posjeti kralja izraelskoga.

³ Kralj Izraela ree svojim dvoranima: "Znate li da je Ramot Gilead na? A mi ne poduzimamo nita da ga otmemo iz ruke aramejskog kralja."

⁴ Zatim ree Joafatu: "Hoe li poi sa mnom na Ramot Gilead?" Joafat odgovori kralju izraelskom: "Ja sam kao i ti, moj narod kao i tvoj, moji konji to i tvoji."

⁵ Tada Joafat ree kralju izraelskom: "De posavjetuj se najprije s Jahvom."

⁶ Tada kralj izraelski sakupi oko etiri stotine proroka i upita ih: "Mogu li zavojtiti na Ramot Gilead ili da se okanim toga?" Oni odgovorie: "Idi, jer e ga Jahve predati kralju u ruke."

⁷ Ali Joafat upita: "Ima li ovdje jo koji prorok Jahvin da i njega upitamo?"

⁸ Kralj izraelski odgovori Joafatu: "Ima jo jedan ovjek preko koga bismo mogli upitati Jahvu, ali ga ne podnosim jer mi ne prorokuje nita dobro nego samo zlo; to je Mihej, sin Jimlin." A Joafat ree: "Neka kralj ne govori tako!"

⁹ Tada kralj izraelski dozva jednoga dvoranina i ree mu: "Bre dovedi Jimlina sina Miheja."

¹⁰ Izraelski kralj i judejski kralj Joafat sjedili su svaki na svome prijestolju, u sveanim haljinama pred Samarijskim vratima, a proroci proricali pred njima.

¹¹ Kenaanin sin Sidkija napravi sebi eljezne rogove i ree: "Ovako govori Jahve: 'Njima e nabosti sve Aramejce dok ih ne uniti'."

¹² Tako su i svi drugi proroci proricali govorei: "Idi na Ramot Gilead i uspjet e: Jahve e ga predati kralju u ruke."

¹³ Glasnik koji bijae otiao da zove Miheja ree mu: "Eno, svi proroci slono proriu dobro kralju. Govori i ti kao jedan od njih i proreci mu uspjeh!"

¹⁴ Ali Mihej odvrati: "ivoga mi Jahve, govorit u ono to mi Jahve kae!"

¹⁵ Kad doe pred kralja, upita ga kralj: "Miheju, da poem u rat na Ramot Gilead ili da se okanim toga?" On odgovori: "Poi! Uspjet e: Jahve e ga dati u ruke kraljeve."

¹⁶ Ali mu kralj ree: "Koliko u te puta zaklinjati da mi kae samo istinu u Jahvino ime?"

¹⁷ Tada Mihej odgovori: "Sav Izrael vidim rasut po gorama kao stado bez pastira. I Jahve veli: 'Nemaju vie gospodara, neka se u miru kui vrate.'"

¹⁸ Tada izraelski kralj ree Joafatu: "Nisam li ti rekao da mi nee prorei dobro nego zlo!"

¹⁹ A Mihej ree: "Zato uj rije Jahvinu: vidio sam Jahvu gdje sjedi na svome prijestolju, a sva mu vojska nebeska stajae zdesna i slijeva.

²⁰ Jahve upita: 'Tko e zavesti Ahaba da otie i padne u Ramot Gileadu?' Jedan ree ovo, drugi ono.

²¹ Tada ue jedan duh i stade pred Jahvu. 'Ja u ga', ree, 'zavesti.' Jahve ga upita: 'Kako?'

²² On odgovori: 'Izai u i bit u laljiv duh u ustima svih njegovih proroka.' Jahve ree: 'Ti e ga zavesti. I uspjet e. Idi i uini tako!'

²³ Tako je, evo, Jahve stavio laljiva duha u usta svih ovih tvojih proroka, ali ti Jahve navjeuje zlo."

²⁴ Tada pristupi Kenaanin sin Sidkija i udari Miheja po obrazu pitajui: "Zar je Jahvin duh napustio mene da bi s tobom govorio?"

²⁵ Mihej odgovori: "Vidjet e onoga dana kad bude bjeao iz sobe u sobu da se sakrije."

²⁶ Tada izraelski kralj naredi: "Uhvati Miheja i odvedi ga gradskom zapovjedniku Amonu i kraljeviu Joau.

²⁷ Reci im: Ovako veli kralj: 'Bacite ovoga u tamnicu i drite ga na suhu kruhu i vodi dok se sretno ne vratim.'"

²⁸ Mihej ree: "Ako se doista sretno vrati, onda Jahve nije govorio iz mene." I nadoda: "ujte, svi puci!"

²⁹ Izraelski kralj i judejski kralj Joafat krenue na Ramot Gilead.

³⁰ Izraelski kralj ree Joafatu: "Ja u se preobui i onda ui u boj, ali ti ostani u svojoj odjei!" Izraelski se kralj preobue i poe u boj.

³¹ Aramejski kralj naredi zapovjednicima bojnih kola: "Ne napadajte ni na maloga ni na velikoga, nego jedino na izraelskog kralja!"

³² Kad zapovjednici bojnih kola ugledae Joafata, rekoe: "To je kralj izraelski!" I krenue u boj prema njemu. A Joafat povika.

³³ A kad zapovjednici bojnih kola vidjee da to nije izraelski kralj, okrenue se od njega.

³⁴ Jedan nasumce odape luk i ustrijeli izraelskog kralja izmeu nabora pojasa i oklopa. Kralj ree vozau: "Okreni, izvedi me iz boja jer mi nije dobro."

³⁵ Boj je onoga dana bio sve ei, ali se kralj drao uspravno na bojnim kolima prema Aramejcima. A naveer umrije. Krv se iz rane izlila u kola.

³⁶ O zalasku sunevu odjeknu glas taborom: "Svaki u svoj grad i svaki u svoju zemlju!

³⁷ Kralj je poginuo!" Otili su u Samariju i pokopali kralja u Samariji.

³⁸ Njegova su kola oprali u samarijskom ribnjaku, psi su lizali njegovu krv i bludnice se ondje kupale, po rijei koju je rekao Jahve.

³⁹ Ostala povijest Ahabova, sve to je uinio, o kui od bjelokosti, o svim gradovima koje je sagradio, zar sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih?

⁴⁰ Ahab je poinuo sa svojim ocima, a njegov sin Ahazja zakralji se mjesto njega.

⁴¹ Joafat, sin Asin, postade kraljem Judeje etvrte godine kraljevanja Ahaba, kralja izraelskoga.

⁴² Joafatu bijae trideset i pet godina kad se zakraljio; kraljevao je dvadeset i pet godina u Jeruzalemu; mati mu se zvala Azuba, a bila je ki ilhijeva.

⁴³ Iao je sasvim putem oca Ase, ne skreui s njega, nego inei to je pravo u oima Jahvinim.

⁴⁴ Samo, uzviice nisu bile uklonjene, narod je jo prinosio klanice i kaenice na uzviicama.

⁴⁵ Joafat je bio u miru s izraelskim kraljem.

⁴⁶ Ostala povijest Joafatova, pothvati koje je izveo i kako je vojevao, zar to nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva judejskih?

⁴⁷ Istrijebio je iz zemlje preostale bludnice, koje su se odrale iz vremena njegova oca Ase.

⁴⁸ Nije bilo kralja u Edomu, nego je vladao namjesnik.

⁴⁹ Kralj Joafat sagradi tariko brodovlje da ide u Ofir po zlato, ali nije otilo jer se brodovlje razbilo kod Esjon Gebera.

⁵⁰ Tada Ahazja, sin Ahabov, ree Joafatu: "Neka moje sluge pou s tvojim slugama na laama." Ali Joafat to ne prihvati.

⁵¹ Joafat poinu sa svojim ocima i sahranjen bi u gradu Davida, svoga praoca. Na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Joram.

⁵² Ahazja, sin Ahabov, postade kraljem Izraela u Samariji sedamnaeste godine Joafatova kraljevanja Judejom i kraljevao je dvije godine nad Izraelom.

⁵³ On je inio to je zlo u oima Jahvinim i hodio je putem svoga oca i putem svoje majke i putem Jeroboama, sina Nebatova, koji je navodio Izraela na grijeh.

⁵⁴ Sluio je Baalu i klanjao se pred njim. Srdio je Jahvu, Boga Izraelova, sasvim onako kako je inio njegov otac.